Rast BDP-a u trećem tromjesečju za snažnih 15,8 % potaknuo je analitičare Raiffeisenbank Austria (RBA) da trenutnu prognozu ukupnog rasta za 2021. od 7 % stave pod reviziju. Prvu procjenu o takvom rastu BDP-a u odnosu prema istom lanjskom razdoblju objavio je Državni zavod za statistiku. To je drugi najveći skok gospodarstva, nakon rekordnog rasta od 16,5 % u prethodnom kvartalu, što pokazuje da je ono čvrsto na putu oporavka od koronakrize, tijekom koje je BDP padao četiri tromjesečja zaredom. Tako snažan skok posljedica je, između ostaloga, niske baze, jer je u trećem tromjesečju 2020. zbog provođenja epidemioloških mjera zabilježen godišnji pad BDP-a od oko 10 %.
Prema sezonski prilagođenim podatcima, hrvatsko je gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo za 15,5 % na godišnjoj razini, a na kvartalnoj razini ojačalo je za 2,7 %. Analitičari navode da je godišnji rast BDP-a u skladu s njihovim očekivanjima te sa snažnim realnim rastom većine sastavnica BDP-a, gdje je najveći doprinos došao s pozitivnim godišnjim promjenama kod osobne potrošnje i izvoza roba i usluga. Uvoz je rastao bitno slabije. Dvoznamenkasti godišnji rast izvoza roba od 13,1 % te usluga za čak 71,6 % podržan je turizmom, a potrošnja kućanstava uz stopu rasta od 16 % podršku nalazi i u pozitivnim trendovima na tržištu rada. Pad bilježi jedino državna potrošnja, za 4,5 %. S obzirom na rast bitno iznad očekivanja, čak i u slučaju blagog usporavanja u posljednjem tromjesečju, kažu da bi stopu rasta u 2021. mogla ići i iznad 9 %.
U osvrtu iz Hrvatske gospodarske komore kaže se kako realna vrijednost BDP-a nije bila samo znatno veća nego 2020. nego je i premašila vrijednost iz 2019., za približno 1,5 %, čime je Hrvatska među uspješnijima u EU-u, za koje postoje podatci. “Od 21 članice za koje je Eurostat objavio podatke za sva tri kvartala BDP je bio veći nego 2019. samo u njih deset. Hrvatska je ostvarila najviši rast među tim članicama. S obzirom na to da nisu dostupni podaci za šest članica, od kojih neke imaju visok rast u prvih šest mjeseci, Hrvatska će sigurno biti među pet najbrže rastućih članica EU-a”, navode. Ističu da je rast u prva tri kvartala gotovo dvostruko veći od rasta iduće Rumunjske i četiri puta veći od razine cijelog EU-a. To odgovara procjenama Europske komisije da bi Hrvatska u ovoj i idućoj godini trebala biti među tri najbrže rastuće članice, a u 2023. u gornjoj polovini, točnije, 13., ističu.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca ističu da je, prema očekivanju, procjena potvrdila dvoznamenkastu stopu rasta, no ocjenjuju da ćemo na kraju 2021. bit tek nešto iznad razine BDP-a prije više od jednog desetljeća. Dodaju da je Hrvatska po većini ekonomskih pokazatelja i dalje, uz Bugarsku, na začelju EU-a. “Kako bismo to promijenili, ubrzali rast i dostigli razinu razvoja ostalih članica EU-a iz srednje i istočne Europe, bit će potrebno iskoristiti ovaj trenutak za stvaranje temelja za snažne i održive stope rasta”, ističu.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je rast rezultat Vladine politike očuvanja radnih mjesta i “mudrog upravljanja” krizom te doprinosa gospodarstva, turizma i građana. “Sve skupa, na dobrom smo putu i tragu”, rekao je, dodavši da se gospodarstvo oporavilo “munjevito” te da će biti u prva tri u EU-u po stopi rasta u 2021. godini.
NAJBRŽE U EU-u
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je da ovakav rast svjedoči o brzom, snažnom i izrazito kvalitetnom, sveobuhvatnom oporavku hrvatskog gospodarstva od koronakrize. “Taj rast znači da je ovo daleko najbrža stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu među 21 članicom EU-a za koje zasad znamo podatke. Rast u Hrvatskoj je četiri puta veći nego što je to prosjek članica EU-a. U prvih devet mjeseci imamo 10,7 % rasta BDP-a, najveći rast ikada otkad je Hrvatske”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare. Vlada će, kako kaže, učiniti sve da rast BDP-a u cijeloj 2021. bude najmanje 9 %.
Na razini prva tri kvartala ostvaren je rast BDP-a od čak 10,7 posto u odnosu prema 2020., ističe HGK
Politicoos.hr 